Nastavak na: Solo putovanje Egiptom 1. Dio – Piramide Gize
Solo putovanje Egiptom 2. Dio – krstarenje Nilom
Sunce lagano svita na istoku, prvim zrakama svjetla budi me iz slabašnog sna u relativno ugodnom sjedalu vagona. Pri kupnji karata za duge vožnje vlakom kao što je ova iz Kaira za Luxor, možete birati spavaći vlak s krevetima (cijena između 80-120€), ili normalne vagone s običnim sjedalima (10-15€). Logično uzimam onu jeftiniju i malo patim kroz noć (nije mi prvi put). Polako sam se nakon cijelo noćne vožnje približio gradu Luxor, drevnoj prijestolnici faraonskog Egipta.
Luxor
Grad je to bogova gdje su drevni Egipćani odavali počast faraonima koji su živjeli u brojnim povijesnim hramovima poput hrama Karnak i Luxor s istočne strane rijeke Nil. Dok na zapadnoj obali Nila, brojne nekropole, posljednja počivališta drevnih kraljeva i kraljica, stoje skrivena u pustinjskim planinama koje omeđuju plodnu riječnu dolinu. Najznačajnija on njih su Dolina Kraljeva, Dolina kraljica te hram kraljice Hatshepsut. Danas se Luxor zbog broja povijesnih lokacija i njihove veličine te značaja, smatra najvećim svjetskim muzejom na otvorenom.
Istočna strana Luxora
Pri dolasku na željeznički kolodvor, vidim vozača Mohammada s mojim imenom na tabli, koji me vozi na riječni kruzer (4 noćenja, 400 $ sa svim turama). Tamo ostavljam stvari prije polaska na obilazak istočne strane Luxora. Prvo obilazim impresivni hram posvećen bogu sunca Amon-Ra zvan Karnak, koji svojom veličinom i raskoši dočarava zbog čega su faraoni smatrani bogovima na zemlji. Brojni detalji na prikazima isklesanim zidovima, i stupovima koji sežu preko dvadeset metara u visinu i poprimaju forme cvijeta lotusa i papyrusa pri vrhu jednostavno ostavljaju bez daha. Hale i hodnici prepuni kipova svakakvih veličina i oblika neopisivi su. Iako vrhunac turističke sezone i gužva, sama prostranost i veličina hrama omogućuje da bez problema pronađem mjesto bez i jednog drugog turista i okinem perfektnu fotografiju.
Brojne Europske sile koje su upravljale Egiptom tijekom povijesti. Pljačkale su dijelove ovog i ostalih hramova u okolici, te punile vrijednim artefaktima svoje muzeje i trgove. Mnogo artefakata s ovog područja može se tako danas pronaći u Parizu, Londonu, Rimu, i mnogim drugim velikim svijetskim gradovima. Karnak je povezan sa 2.7 km udaljenim Luxor hramom avenijom sfingi, šetnicom omeđenom s preko šesto kipova sfingi, koja je ne pred tako dugo u potpunosti bila prekrivena pijeskom te je nanovo restaurirana i otvorena krajem 2021.
Nakon obilaska Karnaka, vozač me pušta kod hrama Luxor. Posebnom po tome što nije posvećen nekom božanstvu već ujedinjenju Egipatskih Kraljevstava, zbog čega je korišten kao mjesto za krunjenje brojnih faraona. Ogromni kipovi kralja Ramzesa II. čuvaju ulaz u ovo zdanje, i kao Karnak, zadivljuje me veličinom i arhitekturom. Poseban je doživljaj doživjeti hram noću, kada brojna svjetla osvjetljuju zidove i stupove te pridodaju impresivnosti samoga mjesta.
Predvečer se vraćam na brod, i večeram u all inclusive restoranu. Jedina stvar koja se dodatno naplaćuje na brodu je piće, zbog čega sam se opskrbio vodom i sokovima prije ulaska na sam brod. Gledam s palube panoramski zalazak sunca nad rijekom Nil. Istovremeno uz zvuk molitve s brojnih minareta, razmišljam o davnim vremenima kada su faraoni vladali ovim krajem i gradili sve monumente kojima se mi divimo čak i danas.
Zapadna strana Luxora
Sljedeće jutro predstoji probuditi se u tri ujutro, kada kreće vožnja balonom nad Luxorom (uključeno u četverodnevno krstarenje Nilom), i pogled na izlazak sunca nad pustinjom. Tura kreće tik pred zoru s livade na kojoj stoje dvadesetak balona pripremljenih za punjenje toplim zrakom. Četrdesetak minuta traje dok se baloni u potpunosti napune i pripreme za polazak. Igra je to svjetlosti i tame gledati kako se plamenom zagrijavaju ti leteći divovi i obasjavaju vatrenom bojom te polagano uzdižu nad prostranom livadom.
Moj balon drugi je po redu za uzlijetanje, prvim se zrakama sunca odvaja se od zemlje i uzdiže me nad Luxorom. Neopisiv je osjećaj gledati kako se baloni jedan po jedan odvajaju od zemlje, te lete u skladu s vjetrom nad gradom, i pustinjom koja ga okružuje. Iz zraka pogled puca na sve strane, i omogućuje iz jedinstvene perspektive odjednom vidjeti sva arheološka nalazišta, hramove, grobnice, pustinju i Nil, žilu kucavicu grada.
Nakon jednosatnog leta spuštamo se na suprotnu stranu Luxora, na rubnom djelu gdje zelenilo polagano zamjenjuje pustinja i pješčane dine. Kapetan balona pri silasku iz košare balona, naravno sakuplja baksheesh od svih putnika. Ubrzo nakon toga dolazi moj kombi i vozač me vozi prema Dolini Kraljeva, mjestu gdje su pokopani brojni egipatski vladari. Do sada je otkriveno više od šezdeset grobnica i svakih nekoliko godina opsežna arheološka istraživanja rezultiraju pronalaskom još pokoje nove. U osnovnu ulaznicu od 12€ uključen je ulazak u tri grobnice po želji, osim u KV9 (Ramesses V i VI), KV17 (Seti I), KV62 Tutankhamun za koje treba kupiti posebnu kartu. Grobnice i tuneli koji vode do njih, očaravaju potpuno isklesanim i oslikanim zidovima te stropovima. Originalne i vibrantne boje te detalji ostali su odlično očuvani i nevjerojatno prikazuju detalje iz egipatske mitologije.
Sljedeća destinacija nakon podzemlja Doline Kraljeva je Hram kraljice Hatshepsut, remek djelo staroegipatske arhitekture. Potpuno drukčiji i jedinstven u odnosu na ostale hramove, izgrađen u čast brojnim postignućima kraljice Hatshepsut, te kao njeno posljednje počivalište, i svetište boga Amon Ra. Mlađe generacije prepoznat će ovaj hram iz popularne hrvatske video igre Serious Sam.
Krstarenje Nilom
Nakon cjelodnevne ture, umoran se vraćam na brod, koji istu večer isplovljava, i započinje trodnevno krstarenje iz Luxora prema Aswanu. Gradu koji leži na rubu najvećeg svjetskog akumulacijskog jezera Nasser. Gdje jedna od najvećih brana na svijetu kontrolira donji tok divlje rijeke Nil i spriječava poplave nakon kišne sezone, čime su značajno poboljšane agrikulturne prilike u ostatku riječne doline. Tri dana krstarenja odlično su poslužila za opuštanje na palubi i odmor te panoramski pogled na ruralni Egipat, šarene Nubijske kuće, farme, i pustinju koja ih okružuje. Stajanja i posjet hramovima Edfu, Kom Ombo, Philae upotpunjuju doživljaj notom avanturizma i mistike, koji se osjećaju lutajući osamljenim hodnicima, i prostorijama tih velebnih drevnih zdanja.
Abu Simbel
Tri dana prošla su prebrzo, vrijeme je doslovno proletjelo uz svu tu zabavu i avanturu. Za sam kraj prije povratka u Kairo, posjećujem jedan od najpoznatijih, i najizoliranijih hramova u Egiptu – Abu Simbel. Za doći do njega ima tri sata vožnje autobusom kroz golu pustinju iz Aswana. Negdje na pola puta usred ničega, kao u američkim filmovima, stoji staromodna gostiona, uvijek krcata turistima koji staju na predah nakon duge vožnje.
Stižem u Abu Simbel, hram posvećen faraonu Ramzesu II. i njegovoj obitelji, te kao komemoracija bitkama koje on vodio. Ono što ovaj hram čini jedinstvenim je to da je u potpunosti izgrađen u brdu, prostorije, hodnici, stupovi, kipovi isklesani su na licu mjesta iz žive stijene. Na samom ulazu u hram stoje četiri impresivne kolosalne skulpture faraona visoke osamnaest metara, najviše u Egiptu. Dok se u susjednom brdu također nalazi na isti način izrađen hram faraonke Nefertari, žene Ramzesa II. U isto tako impresivnom izdanju. Zanimljivo je da ovo nije originalna pozicija gdje su se nalazili navedeni hramovi, zbog izgradnje jezera Nasser trebali su biti potopljeni, ali uslijed pritiska i intervencije UNESCO-a premješteni su sedamdeset metara više i dvjesto metara dalje od njihove originalne pozicije. Zbog čega se danas s tih lokacija pruža panoramski pogled na dobar dio jezera i okolice.
Nakon nekoliko sati lutanja i istraživanja hramova te cjenkanja sa trgovcima pri izlazu iz kompleksa, vraćam se busom u Aswan. Već žari podnevno sunce i kroz prozor cijelim putem svjedočim fatamorgani koja se nadvila nad udaljenim dijelovima pustinje. Stižem u Aswan i obilazim apsolutno masivnu visoku branu koja formira jezero Nasser, te stariju nisku branu prije povratka na noćni vlak za Kairo. Ovim završava moja četverodnevna tura životopisnim Nilom, legendarnom rijekom koja je na mene ostavila duboki trag i upoznala me životom i vjerovanjima drevnih Egipćana, te religijskom značaju faraona i njihove povezanosti s bogom u očima naroda. Definitivno preporučam ukoliko posjećujete Egipat da zavirite u ove krajeve, potpuna su suprotnost od kaotičnog Kaira i njegove okolice.
NASTAVAK: Solo putovanje Egiptom 3. Dio: Kairo – Divlji grad
Egipat 2021.