Mateo Prošle godine prvi sam put posjetio izazovne i spektakularne Kamniško-Savinjske Alpe u Sloveniji, bila je to ljubav na prvi pogled. Nakon planinarenja na njihove najviše vrhove: Grintovec i Skutu, odlučio sam ove godine zaokružiti stvar usponom na atraktivne vrhove sa istočne strane ovoga masiva – Branu (2253 m) i Planjavu (2392 m) u sklopu dvodnevne vikend avanture iz Kamniške Bistrice!
U ovom blogu možete pročitati detalje planinarske rute na Branu, dok je uspon na Planjavu opisan u posebnom vodiču.
Ishodište uspona na Branu i Planjavu
Ishodište ovog planinarskog izleta, bilo je kraj izvira Kamniške bistrice, odnosno u šumarku na kraju asfaltiranog puta. Tamo postoji besplatan parking, na koji valja doći čim ranije ujutro jer se brzo popuni.
Početak staze
Staza za Branu, kao i Planjavu, prolazi preko slikovitog Kamniškog sedla. Odmah na parkingu postoje putokazi koji ukazuju na njega, odnosno strmu stazu koja se naglo uzdiže iz doline.
Dobar dio puta prolazi kroz lijepu šumu bukve, koja pruža duboku hladovinu u vrućim ljetnim danima i donekle olakšava uspon. Staza se lako prati i nema baš mjesta gdje se može krivo skrenuti.
Ono što morate uzeti u obzir, pogotovo ljeti da su Kamniško Savinjske alpe izrazito suhe i tople planine. Nema baš nešto izvora vode gdje možete nadopuniti zalihe, zbog čega je bitno ponjeti dovoljno. Minimalno 3-4l jer sunce nemilosrdno prži nakon izlaska iz šume. Vodu možete kupiti tek u Koči na Kamniškom sedlu (1.5l košta 6 €).
Izlazak iz šume prema Kamniškom sedlu
Prolaskom pored odmorišta s klupama, odnosno malog skloništa “Pastirje” (na nekih 1400m), izlazi se iz šume u zonu niske klekovine, golih travnjaka i sipara. Zadnjih 1.5 km (cca. 1h vremena do prijevoja) upravo ta niska vegetacija omogućuje impresivan pogled na strme vertikalne stijene Planjave i Brane, kao i na dolinu Kamniške bistrice iz koje sam krenuo planinariti.
Ovaj “goli” dio uspona bio je u zavjetrini za vrijeme mojega uspona, a sunce pržilo i topilo svaku kap vode iz mene.
Dolaskom do Kamniškog sedla i planinarske kuće, konačno je krenuo onaj osvježavajući planinski povjetarac, koji me uz odličan Union Izotonik i sendvič vratio nazad u život. Odmorio sam dobrih pola sata nakon savladavanja 1250 m visinske razlike u svega 5 km, koliko ima od doline do prijevoja, te obnovio energiju za daljni uspon na Branu.
Pogledi sa Kamniškog sedla raj su za fotografe. Čak i ako ne idete na vrhove biti će te zapanjeni ljepotom koja se pruža u svim smjerovima na vrhove Branu, Planjavu, dolinu Kamniške bistrice, Logarsku dolinu i šire.
Staza od Kamniškog sedla do Brane (2253 m)
Nakon pauze kod Kamniške Koče, slijedi zadnji uspon u trajanju od cca 1.5h prema Brani (uz savladavanje 390m visinske). Taj zadnji dio staze od sedla prema vrhu nešto je izloženiji i krušljiviji, zbog čega se preporuča korištenje kacige i nije za one sa strahom od visina.
U početku staza priječi izložen ali stabilan sipar, po završetku kojeg skreće odvojak oštro ulijevo i počinje strmiji uspon prema vrhu. Tih zadnjih 500 metara do vrha nešto su strmiji, zahtijevaju korištenje ruku na nekim dijelovima, uz pokoju sajlu tu i tamo. Ako se krećete pažljivo i ne žurite, nećete imati problema sa savladavanjem ovog dijela.
Vrh Brana (2253 m)
Jednom kad izađete na greben, zadnjih stotinjak metara slijedi lijepa staza do vrha uz poglede koji su nagrada sami za sebe. Panorama od 360 stupnjeva otvara prekrasne prizore vrhova poput Grintovca, Planjave, Skute, Turske gore kao na dlanu.
Sam vrh Brana označen je križem, a vjerojatno će te sresti mnoštvo ljudi koji uživaju u pogledu oko njega. Društvo će vam praviti i hrpa gotovo pitomih alpskih čavki, koje samo čekaju da im planinari udijele nešto hrane.
Pravo osvježenje je odmarati usred ljeta na ovim visinama, uz konstantan hladan povjetarac. Zbog istog preporučam uvijek imati dodatan sloj odjeće kada se ide u planine, čak i ljeti. Sve u svemu prava uživancija.
Silazak do koče
Odmoran i napunjenih baterija, spustio sam se pažljivo istim putem do Koče na Kamniškom sedlu, gdje sam imao rezervirano noćenje. Koča mi je poslužila kao ishodište uspona na Planjavu idući dan.
U koči možete naručiti hranu i piće, a cijena noćenja u spavaonici košta otprilike dvadeset eura (sa popustom HPS-a). Dom je lijepo sređen i ugodan, jedino uslijed dugotrajne suše, za vrijeme mojega posjeta u 08.2026. nije imao tekuće vode.
Detalji planinarske rute:
- Težina: kondicijski vrlo zahtjevno, tehnički srednje zahtjevno
- Najbolje posjetiti: ljeti kad nema snijega
- Dužina staze: 9.8 km
- Savladana visina: 1630 mnv
- Vrijeme prolaska rute: 6.5 h s pauzama
- Prikladna za pse: Ne
- Mogućnost kupovine jela i pića: u Koči na Kamniškom sedlu
- Preuzmite GPX
Za kraj
Sve u svemu dosta dobra ruta, nakupilo se tu pozajmašne visinske razlike (savladano preko 1600 m!) u svega 8 km. Sve je lakše, pa čak i naporan uspon kad vrijeme nagradi prekrasnim pogledima kao što je to bio slučaj na Brani.
Drugi dan ove avanture uključivao je uspon na Planjavu (2392 m) i silazak u dolinu preko Korošice, o čemu više u sljedećoj objavi.
Planinarenje na vrh Brana (2253 m), Slovenija, kolovoz 2026.
