Tenerife, najveći otok Kanara prava je destinacija za svih željnih aktivnog godišnjeg odmora tokom cijele godine. Ovaj španjolski arhipelag od sedam glavnih otoka: Tenerife, Gran Canaria, Lanzarote, Fuerteventura, La Palma, La Gomera i El Hierro sa svojom toplom klimom, povoljnim cijenama, spektakularnim krajolicima, bogatoj kulturi i povijesti, nudi ponešto za svaku vrstu posjetitelja.
Ovog proljeća zaputio sam se upravo tamo, s ciljem istraživanja najvećeg otoka i planinarenja upoznajući tako svaki kutak ovoga raja nadomak Afričke obale.
Što sam sve tamo posjetio, isprobao i doživio, te vrlo detaljni 8-dnevni itinerar, pročitajte u nastavku ovoga putopisa.
Tenerife jug – dolazak
Moja 7-dnevna avantura krenula je s južnog Tenerife Sur aerodroma, gdje sam odmah i iznajmio automobil. Odličan Kia Rio (67€ / tjedan dana s osiguranjem – RecordGo) omogućio mi je potpunu fleksibilnost u istraživanju svakog kutka ovoga otoka.
Otok Tenerife prepun je kontrasta, te ga geografski možemo podijeliti na sjeverni i južni dio. Te dvije strane otoka potpuna su suprotnost, što se tiče klime, turizma, ljudi ali i cijena. Jug je topao, suh, gotovo pustinjski s cjelogodišnjim lijepim vremenom zbog čega je prava turistička meka preizgrađena resortima, hotelima i apartmanima. S druge strane sjever, prelaskom visokih planina, skriva zelenilo i plodnu zemlju, promjenjivije vrijeme, te životopisna naselja gdje se može doživjeti onaj pravi život lokalaca.



Prvih 3 dana proveo sam u Coste Adeje, turističkom mjestu poznatom po brojnim hotelima, resortima, plažama, te ludom noćnom životu. Mene osobno taj način odmora na plaži nije previše zanimao, već sam ovdje samo noćio u odličnom hostelu Endless summer house (20 € noćenje). Coste Adeje koristio sam kao bazu za istraživanje prirodnih ljepota juga otoka. Posebice spektakularnih Teno i Teide nacionalnih parkova, izbjegavajući prenapučenu obalu.
2. dan: Los Gigantes i Teno nacionalni park
Odmah drugi dan, nakon doručka zaputio sam se besplatnim autoputom do resort naselja Los Gigantes. Obalnog gradića poznatog je po impresivnim strmim liticama koje se uzdižu iznad oceana i dosežu visinu od čak 800 metara. Najbolji pogled na njih je s plaže Playa de los Guios kao i vidikovca Mirador Archipenque pri izlasku iz grada.

Los Gigantes dio su poznatog Teno nacionalnog parka, kojeg sam uzduž i poprijeko istražio u nastavku dana. Zaputio sam se prvo serpentinastom cestom prema selu Santiago del Teide, otkud kreće uska zavojita planinska cesta prema poznatoj Masca dolini. Kako sam se udaljavao od obale tako su pogledi na sve strane postajali sve impresivniji, a pauze za slikanje sve češće. Oštri vrhovi, s liticama prošaranim suhim niskim raslinjem i kaktusima pružali su sasvim nestvarne prizore.
Na prvom planinskom prijevoju (Cherfe) iskoristio sam priliku za jedan kratak ali zahtjevan hike na obližnji vrh Risco Verde (1312m). Ovaj slabo markiran i malo posjećen vrh pruža jedan od najboljih pogleda na cijeli Teno nacionalni park za koji se vrijedi malo oznojiti.


Slikovito selo Masca “Kanarski Machu Picchu”
Dva sata bilo mi je potrebno za se vratiti ponovno do auta, i nastaviti putem Masca doline i slikovitom selu Masca. Malo je to planinsko mjestašce smješteno oko 650 m nadmorske visine u masivu Teno okruženo stijenama i impozantnim vrhovima, zbog čega ga nazivaju i kanarskim “Machu Picchu-om”. Za obići ovo prekrasno selo potrebno je svega 30-45 min, ili malo duže ako sjednete u neki od restorana pojesti ili popiti nešto. Cijene u restoranima su kao i kod nas, 10-15€ za jelo, pivo oko 3-4€, a kava 1-2€.



Jedino doći do sela je pravi izazov zbog vrlo uske planinske ceste, na kojoj često znaju nastati gužve i “čepovi”. Posebice kad se trebaju mimoići autobusi i poveći automobili. Sredinom dana zbog gužvi također bude izazovno pronaći parking, zbog čega preporučam posjetiti Mascu ujutro ili kasnije popodne kad ima manje turista.
Roque de Abache i Baracan prijevoj
Nakon obilaska Masce i tapasa u jednom od restorana, nastavio sam uz prekrasne vidike nekoliko km dalje prema selu Los Carrizales. Ondje započinje hike na jedan od najviših klifova koje sam promatrao ujutro iz Los Gigantes-a. Lagana 5 km duga staza kroz gotovo ravan pustinjski krajolik vodi do stijene Roque de Abache. S koje se pruža sasvim druga perspektiva na strme litice, ocean i nepristupačan teren Teno planina.


Prije povratka istom cestom natrag u Coste Adeje, posjetio sam također obližnji Baracan prijevoj. Granicu između suhog južnog dijela otoka, i vlažnoga sjevera. Mjesta s kojeg je moguće doživjeti zelene plodne livade s jedne strane, te suhe stijene prošarane kaktusima s suprotne strane. Jedan od primjera brojnih kontrasta prirode koje će te uočiti na Tenerifima.
Predvečer po povratku u Coste Adeje, iskoristio sam zadnje sate dnevnog svjetla za prohodati ju uzduž i poprijeko. Palme, hoteli, resorti, te nebrojeni restorani i mjesta zabave dominiraju ovim gradićem u potpunosti podređenom turistima. Čak sam nakratko zaplivao u oceanu na Playa de la Pinta. Temperatura vode je bila sasvim ugodnih dvadeset i neki stupanj sredinom svibnja.
3 i 4. dan: El Chinyero i Teide nacionalni park
Otok Tenerife, kao i ostali otoci Kanara, vulkanskoga su porijekla te kao takvi sadrže veliki broj aktivnih vulkana. Najpoznatiji među njima je 3715 m visoki div Teide – ujedno najviši vrh Španjolske, te najposjećeniji nacionalni park u Europi.

Treći i četvrti dan posvetio sam istraživanju upravo ovog UNESCO zaštićenog vulkana i njegove okolice poznate po spektakularnim krajolicima, neobičnim vulkanskim formacijama, poljima lave, te rijetkoj flori i fauni.
Upravo planinarenje na vulkan Teide bio je glavni razlog mojeg posjeta Tenerifima. Kako bi to mogao ostvariti, morao sam čak pola godine unaprijed rezervirati svoj termin za uspon na njegov najviši vrh.
El Chinyero – najmlađi vulkan Tenerifa
Obilazak NP Teide započeo sam s 8 km dugom kružnom planinarskom rutom oko najmlađeg kratera na otoku. Vulkan Chinyero zadnji je puta eruptirao 1909. godine, a oko njega prolazi staza kroz jedinstvenu šumu Kanarskog bora, surova polja lave i crni pijesak, cijelo vrijeme gledajući na impresivan krater. Vrlo je zanimljiva i lagana te odličan uvod u vulkanski dio ovoga otoka.



Nakon dvosatnog obilaska Chinyera, nastavio sam cestom prema glavnome vulkanu Teide, već s ceste diveći se njegovoj zastrašujućoj veličini. Cesta vodi kroz slikoviti krater vulkana, urezana u brojna polja lave s pogledima na surovi teren nalik onome na Marsu. Nemoguće je ne stati svakih 2 – 3 km, i diviti se spektakularnim krajolicima s brojnih odmorišta uz cestu.




Roques de Garcia
Unutar kratera posebno se ističu oštre i neobične stijene Roques de Garcia, oko kojih prolazi jedna od najpopularnijih kružnih staza u parku. Čak i onima koji ne vole planinariti, preporučio bi da prošetaju ovom nestvarno lijepom 3.5 km dugom stazom. Nije svaki dan da se nalazite u krateru vulkana i šteta bi bilo propustiti ovako nešto jedinstveno. Usput je na kraju moguće stati u visitor centru i kantini, te pojesti ili popiti nešto s najboljim pogledom na najviši vrh Španjolske.


Ova dva hike-a zaokružila su moj 3. dan i zagrijala me za izazovan uspon na sam vrh Teide-a planiran za 4. dan.
Kako bi bio čim bliže vulkanu, noćio sam u šarmantnom malom mjestu Vilaflor (40€ noćenje) – najvišem selu na otoku. Ali više o toj nezaboravnoj avanturi u ovoj objavi. Ovdje ću ostaviti samo par slika kako je to izgledalo.




Tenerife sjever – dašak kolonijalne Španjolske
5. dan: Roadtrip od šarmantnog gradića Garachico do povijesne La Lagune
Umoran ali presretan od uspješnog uspona na Teide, 5. dan proveo sam u laganom roadtripu po sjeveru otoka. Ishodište mi je bio grad Puerto de la Cruz, turističko središte sjevernog dijela Tenerifa gdje sam bio smješten sljedeće 3 noći (Casa del Sol – 20€ noćenje). Grad koji je unatoč turističkom razvoju, uspio očuvati dio svoje autentičnosti i ribarske tradicije, te zanimljivu kolonijalnu starogradsku jezgru. Osim toga poznat je po prekrasnim vrtovima, šetnicama uz ocean i zoološkom vrtu Loro Parque, jednom od najposjećenijih na Kanarskim otocima. Nezaobilazne su i prekrasne crne pješčane plaže Playa del Castillo i Playa Maria Jimenez.




Garachico
Iz Puerto de la Cruz-a prvo sam se zaputio do jednog od najljepših sela Španjolske – Garachico. Nekada najvažnija luka otoka, Garachico je 1706. godine gotovo uništen erupcijom vulkana, ali je iz pepela obnovljen u jedno od najšarmantnijih mjesta na Tenerifima.
Kao ostaci te nesreće, na mjestu gdje je lava dotakla more, danas postoje prirodni bazeni od vulkanskog kamena El Caletón, idealni za kupanje u kristalno čistom oceanu. Stvarno jedinstvena lokacija savršena za opuštanje i šetnju mirnim povijesnim ulicama.

Nakon Garachica, u planu je bila Punta de Teno, najzapadnija točka otoka. Do nje se može doći jedino gradskim busom iz Buenaviste koji je nažalost bio pun. Nije mi se dalo čekati još sat vremena idući, te sam umjesto rta posjetio prekrasan gradić La Orotava, uz usputnu stanku u mjestu Icod de los Vinos.
Icod de los Vinos
Ovo mjesto poznato je po legendarnom Drago Milenariu – tisućljetnom zmajevom drvu koje je simbol grada i jedan od najvažnijih prirodnih spomenika na otoku. Vrsta je to stabla koje možete pronaći samo ovdje, na Kanarima i Azorima, a ovaj primjerak najstarije je stablo u čitavoj Španjolskoj.


Icod je također poznat i po svojoj vinskoj tradiciji – ovdje se proizvode neka od najboljih kanarskih vina, osobito bijela. Tako da ljubitelji vina ovdje mogu doći na svoje.
La Orotava
Potraga za autentičnosti i lokalnim mjestašcima, nakon Icod de los Vinos, odvela me u gradić La Orotava. Jedan od najljepših i najautentičnijih na Tenerifima, smještenog na zelenoj padini iznad Puerto de la Cruza. La Orotava je poznata po svojim raskošnim vilama, uređenim vrtovima i strmim kolonijalnim ulicama. Među njima posebno se ističu Kuća s balkonima (Casa de los Balcones) – simbol tradicionalne kanarske arhitekture, te stepenasti vrtovi Jardines del Marquesado de la Quinta Roja. Ovaj grad je stvarno vrijedan posjete i glasi za najljepši na otoku skupa sa La Lagunom koju sam posjetio sljedeću.





La Laguna
Nekadašnji glavni grad Tenerifa po meni je stvarno najljepši grad koji sam posjetio na otoku. Široke kolonijalne ulice, zeleni parkovi te prekrasna starogradska jezgra iz 15. stoljeća tvore jednu veliku pješačku zonu u kojoj lokalci ali i turisti jednostavno uživaju. Brojni prepuni kafići, terase na otvorenom, te razni butici čine centar ovoga grada punim života, ali bez masovnog turizma, idealnim za opuštajuće poslijepodne.




Povijesna jezgra La Lagune kao takva upisana je na UNESCO-ov popis svjetske baštine zbog svog jedinstvenog urbanističkog plana koji je poslužio kao model za mnoge gradove u Latinskoj Americi. Prvi primjer “idealnog” kolonijalnog grada u Španjolskoj. Od znamenitosti posebno se ističu najstarije sveučilište na otoku (iz 18 st.), Katedrala, Iglesia de la Conception te šarene kolonijalne ulice C. Herradores, Obispo Rey Redondo i San Augustin. Idući put kada posjetim Tenerife, bukirati ću smještaj upravo u ovom prekrasnom mjestu.
6. i 7. dan: Anaga
Nakon “dana odmora” uslijedila su dva aktivna dana na krajnjem sjeveru otoka. Put me odveo u ruralni park Anaga – zeleni raj Tenerifa. Subtropska klima, magla, oblaci, vjetar, te bujna flora i fauna bogata endemskim vrstama potpuna je suprotnost od gotovo pa pustinjskih dijelova Teno planina na jugu.
Ovdje vladaju guste šume koje pokrivaju strme stijene i litice, raštrkane malobrojnim slikovitim selima na njezinim padinama. Upravo takav nepristupačan ruralan teren omogućio je lokalnoj prirodi da opstane gotovo netaknuta ljudskim utjecajima. Jedinstven primjer toga su rijetke subtropske lovorove šume ispunjene mahovinom i papratima koje odaju dojam prave džungle a mogu se vidjeti još jedino ovdje i na susjednim Azorima.

Istraživanje Anage
Za doživjeti Anagu na najbolji način, preporučam zaputiti se na neku od brojnih planinarskih staza koje ovaj park nudi. S automobilom ili busom iz Santa Cruz-a može se doći gotovo do svih mjestašca i sela, odnosno ishodišta najljepših staza i vidikovaca Anage.
Osobno sam ih posjetio stvarno mnogo, a posebno bi preporučio sljedeće:
1. Kružna staza El Pijaral
Staza El Pijaral, poznata kao “Začarana Šuma” najbolji je primjer jedinstvene lovorove prašume na otoku. Dvosatna šetnja ovom laganom 6.5 km dugom kružnom stazom kroz maglovitu, vlažnu šumu prekrivenu mahovinom, lišajevima i papratima, okruženi mirom i zvukovima prirode jednostavno je čarobna. Priroda je kao toliko maštovita da na trenutke imate osjećaj kao da ste zapravo u nekom fantasy filmu.
Zbog najvišeg stupnja zaštite prirode kroz koju prolazi ova staza, potrebno je ishoditi dozvolu za njezinu posjetu. Ista je u potpunosti besplatna ali je limit 45 posjetitelja na dan. Zato ju treba ishoditi na vrijeme jer se vrlo brzo svi termini popune (14 dana prije puta).



2. Sendenero de los Sentidos (Trail of the senses)
Dobra je kratka alternativa prijespomenutoj stazi El Pijaral, za koju nije potrebna dozvola a pruža jedinstven uvid u lovorove šume Anage. Na ovoj 1.3 km dugoj poučnoj stazi prilagođenoj svima pobuditi će se sva vaša osjetila. Od mirisa, zvuka, dodira do prekrasnih pogleda na spektakularan, a ujedno mističan krajolik. Ova staza za koju je potrebno izdvojiti svega pola sata jedna je od popularnijih, te je sigurno da će te sresti mnoštvo šetača.
Duža i mirnija varijanta bila bi 4.8 km duga Bosque de las Enigmas staza. Obje počinju na istom mjestu, vidikovcu Mirador Cruz del Carmen.
3. Benijo – Cruz de Draguillo
Kružna srednje zahtjevna planinarska ruta vodi iz obalnog surferskog gradića Benijo do zabačenog zaseoka El Draguillo u kojemu kao da je vrijeme stalo. U otprilike 5 km ili 2h hoda imati će te prekrasne poglede na idilično selo Taganana kao i fascinantne klifove, te Benijo stijene koje prkose moćnom oceanu. Na kraju je čak moguće zaplivati na crnoj, pješčanoj Benijo plaži.


4. Taborno rock
Jedna od najmarkantnijih lokacija na otoku svakako bi bila Taborno stijena. Svojevrsni “zub” okružen zelenilom s kojeg puca jedan od najbolji pogleda na ocean i strme padine, te klance planina Anage. Srednje zahtjevna staza duga 4 km kreće iz istoimenog sela Taborno, a za napraviti cijeli krug oko stijene potrebno je oko 2 h hoda.



5. Chinamada – Mirador Aguaide
Selo koje će mi najviše ostati u sjećanju zasigurno je Chinamada. Došao sam ovdje s ciljem jednog vrlo lakog i kratkog pješačenja (1.4 km) na prekrasan vidikovac Aguaide, ali srdačni lokalci na neočekivanoj seoskoj fešti učinili su mi posjet selu sasvim nezaboravnim.
Čim sam izašao iz automobila naišao je jedan lokalac, te me odmah pozvao na maneštru i ponudio lokalnim vinom. Sa slabim španjolskim jedva smo se razumjeli ali sasvim dovoljno da se upoznamo i skupa nazdravimo. Ta srdačnost i gostoprimstvo potpunom strancu je ono posebno što se najviše pamti na putovanjima.




Playa Las Teresitas – najljepša plaža na otoku
Obale Anage, podnožje njezinih strmih litica skrivaju idealno mjesto za odmor od planinarenja i aktivnog putovanja – poznatu zlatnu plažu Las Teresitas.
Ova netipična plaža, prekrivena zlatnim pijeskom potpuna je suprotnost od crnih vulkanskih plaža karakterističnim za ovaj otok. Razlog tome je što je u potpunosti umjetna, te nasipana žutim pijeskom uvezenim iz saharske pustinje. Cijela je okružena je palminim drvećem i pruža prekrasan pogled na Anagu, stvarajući dojam prave tropske oaze.



Vrlo je dobro opremljena i lukobranom zaštićena od valova zbog čega je dostupna svima. Ima tuševe, kabine za presvlačenje, ležaljke, spasilačku službu, kao i nekoliko beach barova s raznim pićem i tapasima. Idealna plaža za odmoriti i provesti ležerni dan ili čak cijeli godišnji odmor!
8. dan: Santa Cruz de Tenerife za kraj
Posljednji dan prije večernjeg leta nisam imao neke pretjerane planove. Već ga provesti opušteno u najvećem gradu na otoku – Santa Cruz de Tenerife. Velik je to i moderan grad koji je ujedno poslovno i ekonomsko središte otoka, te njegova glavna luka. Centar je događanja na otoku, kao i svjetski poznatog karnevala. Drugog najvećeg nakon onog u Rio de Janeiru, koji svakog veljače ulice grada pretvara u šarenu pozornicu punu plesa, glazbe, kostima i veselja.
Poznat je po shoppingu, odličnim restoranima, te šetačkim ulicama omeđenih prekrasnim kolonijalnim zgradama i šarmantnim trgovima. Posebno se ističu šaroliki parkovi poput prekrasnog Parque García Sanabria, te glavni trg Plaza de Espana, dok futuristička zdanja poput Auditorio de Tenerife oduzimaju dah svojom jedinstvenom arhitekturom.





Najviše me oduševila ogromna tržnica Mercado Señora de África s ogromnom ponudom raznog egzotičnog voća i povrća s Kanara, uz dodatak odličnih lokalnih i svjetskih street food specijaliteta. Pravi raj za nepce uz rapsodiju slasnih okusa i mirisa!



Santa Cruz de Tenerife nudi mnogo, ali osobno sam imao premalo vremena za ga istražiti u detalje. Ono što sam vidio šećući pola dana centrom grada prije povratka na južni aerodrom, stvarno me oduševilo. Posebice to što ovdje turista baš i nema, već prevladava onaj pravi hedonistički život lokalaca.
P.S. tik uz aerodrom Tenerife Sur nalazi se gradić El Medano, super mjesto na obali ukoliko koji sat prije leta želite provesti opuštajući se na plaži.
Za kraj
Otok Tenerife iskreno me oduševio, toliko kontrasta, prekrasne prirode i šarmantnih lokacija na tako malom prostoru dugo nisam doživio. Za trećinu manji Istre, a nudi sve, visoke vulkane, prekrasne plaže, te zelene šumske oaze uz cjelogodišnju blagu klimu. Svatko može pronaći nešto za sebe.
Nije ni čudo što je otok prava turistička meka, ali unatoč masovnom turizmu uspio je očuvati nešto svoje. Autentičnost sjevera, gradova Santa Cruza, La Lagune, te brojnih zaseoka Anage omogućuju bijeg od gužve i potpuno prepuštanje opuštenom načinu života, što na kraju čini ovaj otok zaista posebnim.
Putopis Tenerife, Španjolska, svibanj 2025.

